Mario i ja smo se upoznali na svirci „Lustriranih“ u klubu Polet u Beogradu. Kasnije sam ga sreo u autobusu na relaciji Beograd–Pančevo: ja sam išao kod zubara, a on na pank svirku u Zrenjaninu. Tu smo razmenili poneku reč na lagane teme.
U sredu, 09. 07. 2025, dobio sam od njega poziv da nastupimo kao predgrupa bendu „Vis grafiti“ na svirci u Starčevu. Kako imamo stalne probe četvrtkom, obećao sam mu da prvo moram da proverim sa Zlajom (basista) i Peglom (bubnjar), pa ću tek onda da potvrdim naše učešće.
Postojala su dva problema. Prvi je bio to što sam trebao da idem na more u periodu od 13. 07. do 22. 07. Drugi, još značajniji problem, bio je to što je Pegla sa nama svirao nepuna dva meseca i do tada su se naše probe svodile isključivo na džemovanja – nismo ni jednom pokušali da odsviramo neku pesmu iz repertoara. Iskreno, nisam očekivao da će Pegla pristati, jer je pred njim bilo mnogo posla: morao je da spremi sve te pesme za dvadesetak dana, a da ih zajedno možemo vežbati tek od mog povratka sa mora. Na moje iznenađenje, prihvatio je to oberučke.
Tokom mog boravka na moru Mario mi je javio da će svirka biti otkazana, jer su „Vis grafiti“ morali da odustanu – bubnjar im je povredio nogu i neko vreme neće moći da svira. Međutim, meni nije dao mira neki crv, pa sam mu predložio da pitam Zlajin bend „Ne jedem slatko“ da uskoče umesto njih, naglašavajući njihove kvalitete, a naročito glas njihove pevačice Lidije. Mario se isprva dvoumio, ali sam mu poslao link da ih posluša. Posle pola sata javio mi je da mu se sviđa i da se uklapaju u koncept svirke.
Imam potrebu da naglasim da je Mario strastveni ljubitelj panka, a „Ne jedem slatko“ nisu pank bend. Rekao mi je da mora još da proveri sa organizatorima, a već sutradan mi je javio da je sve sređeno i da svirke ipak neće biti otkazane.
Za to vreme, dok sam bio na moru, Zlaja i Pegla su imali jednu probu, ali nisu bili zadovoljni kako je to zvučalo. „Kako će i da zvuči bez gitare i vokala“, mislim se ja, ali bio sam uveren da će sve sesti na svoje kada počnemo da vežbamo zajedno.
Nakon mog povratka uspeli smo da održimo tri probe. Prva je bila katastrofa – mučili smo se, ništa nije leglo kako treba. Ali Pegla je pokazao ogromnu požrtvovanost: sve pesme je stavio na plejlistu i besomučno ih preslušavao dok nije do tančina pohvatao aranžmane. Skidam mu kapu za to. Na poslednjoj probi sve je konačno zvučalo kako treba i bio sam više nego zadovoljan.
No, problemi su se nastavili – oprema, vreme... U subotu mi je javljeno da zbog loše prognoze svirka možda bude otkazana, jer je prvobitno bila planirana na otvorenom. Posle dosta natezanja, dogovoreno je da se održi u klubu Doma kulture.
Na dan nastupa mene uvek obuzme blaga nervoza – da li će sve ispasti kako treba. U Starčevo smo stigli oko 20h na tonsku probu, a događaj je počeo malo posle 21h. Prvi su nastupili „Ne jedem slatko“. Osim nas izvođača i nekolicine prijatelja bendova, gotovo da nije bilo publike – ljudi se mogli izbrojati na prste.
Ipak, to nas nije sputalo da sviramo energično i sa puno žara. Tokom treće pesme pukla mi je žica, pa smo napravili kratku pauzu da to sredim. Publiku je za to vreme zabavljao Živan Pujić čitajući svoju poeziju. Ubrzo smo nastavili nastup – ja sam se potpuno prepustio osećaju i uživao u svirci. Kasnije, gledajući snimke, primetio sam da su i prisutni uživali u našem izvođenju.
Ukupni utisak je bio pozitivan, a u razgovoru sa Peglom i Zlajom i oni su se složili sa mnom.
@banekarakondzula Evo malo atmosfere sa svirke u Starčevu 27. 07. 2025. Hteli bismo da se zahvalimo našim drugarima iz benda „Ne jedem slatko“, koji su nastupali sa nama, Mariu Gaboroviću , koji je izmenadžerisao svirku, Domu kulture na organizaciji i Živanu Pujiću , koji je čitao svoju poeziju i učinio događaj još zanimljivijim. Naravno, hvala i svima koji su došli i podržali ceo događaj. Pegla Bojan Megla - bubanj, Zlaja - bas, Bane - gitara i vokal.
♬ original sound - Bane Karakondzula